DILI, 02 Jullu 2025 – Konsellu Ministrus (KM) halo reuniaun iha Palásiu Governu, Díli, ne’ebé partisipa mós husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK), Nelyo Isaac Sarmento. Iha reuniaun ne’e, Konsellu Ministrus aprova ona autorizasaun despeza no abertura prosedimentu aprovizionamentu ba servisu konsulta jestaun projetu. Servisu konsulta ne’e ho objetivu atu superviziona dezenhu no konstrusaun autoestrada Zumalai–Natarbora.
Projetu autoestrada ne’e sei fahe ba segmente tolu ho orsamentu hanesan ba kada segmente, katak millaun $12.97 ba ida-idak:
· Zumalai – Betano (STA. 34+155 – STA. 59+767)
· Betano – Uma Berloic (STA. 59+767 – STA. 85+259)
· Uma Berloic – Natarbora (STA. 85+259 – STA. 110+787)
Inisiativa ne’e integra iha implementasaun Projetu Tasi Mane, ne’ebé lokaliza iha kosta súl país nian. Projetu Tasi Mane konsideradu esensiál ba dezenvolvimentu setór petrolíferu nasionál, tanba sei fó benefísiu ekonómiku diretu ba populasaun, liu-liu liuhusi dinamizasaun indústria petrolífera no kriasaun postu traballu. Espera katak Projetu Tasi Mane sei kontribui mós ba kresimentu Produtu Internu Brutu (PIB) no, konsekuentemente, ba dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian.
Atualizasaun Setór Petróleu no Rekursu Minerais
Iha reuniaun ne’e, Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro, akompañadu husi reprezentante Autoridade Nasionál Petróleu (ANP), Timor Gap, Institutu Jeosiénsia Timor-Leste, no Murak Rai Timor EP, aprezenta mós kona-ba situasaun atual ba atividade sira iha setór petróleu no rekursu minerais.
Iha setór petróleu, diskute kona-ba prosesu implementasaun planu desmantelamentu ba kampu Bayu-Undan, progresu negosiasaun ho Austrália kona-ba dezenvolvimentu Greater Sunrise, no inisiativa sira ne’ebé la’o daudaun ba projesaun no abertura área foun ba esplorasaun onshore (rai maran) no offshore (iha tasi). Apresenta mós planu dezenvolvimentu ba kampu Kuda Tasi, Jahal no Chuditch, no perspetiva reabilitasaun kampu Bayu-Undan ba produsaun gás futuru no atividade kaptura no rai karbonu (CCS). Ministru mós salienta investimentu sira ne’ebé prevee ona iha ámbitu Projetu Tasi Mane, inklui baze lojístika Suai no pólu petrolíferu integradu Natarbora.
Relasiona ho setór minerál, aprezenta dezenvolvimentu prinsipál sira ne’ebé la’o daudaun, liuliu kona-ba hametin kapasidade institusionál no inisiativa sira kona-ba estudu tékniku no sientífiku ba mapeamentu jeolójiku no projesaun rekursu minerais iha rejiaun oioin iha país laran. Mensiona mós parseira sira ne’ebé estabelese ona ba organizasaun baze de dadus nasionál jeosiénsia no kriasaun portál dijitál hodi disemina poténsia rekursu minerais no petrolíferu. Ikusliu, aprezenta projetu konstrusaun Laboratóriu Jeosiénsia, ne’ebé nia inísiu prevee atu hahú iha trimestru datoluk tinan ida ne’e.
#MídiaMJDAK
MídiaMJDAK
02 - 07 - 2025
fahe ba facebook